BRUKSIZAM – Škripanje i Škrgutanje Zubima

BRUKSIZAM – Škripanje i Škrgutanje Zubima

Bruksizam predstavlja rastući problem modernog sveta koje ostavlja mnoge negativne posledice na vaše zube i desni. Naziva se još škrgutanje zubima. Saznajte sve o njemu u ovom tekstu!

Šta je Bruksizam?

Bruksizam predstavlja nesvesno i nevoljno škripanje ili stiskanje zubima koje može da se javi noću u toku sna i/ili tokom dana. Sama reč bruksizam (eng. bruxism) potiče od grčke reči “brukein” koja u prevodu znači “škripanje”.

Spada u grupu štetnih navika koje se zajedničkim imenom nazivaju parafunkcije. Parafunkcije mogu da nastanu usled pojačane aktivnosti mišića lica bez funkcionalne svrhe, odnosno kada se ne govori niti žvaće.

Kada je u pitanju bruksizam kod odraslih, pre svega dolazi do poremećaja funkcije i uvećanja maseteričnih mišića koji se nalaze u predelu obraza i imaju ulogu da pomeraju, otvaraju i zatvaraju usta. Manifestuje se kao glasno škrgutanje zubima u snu usled neželjenih pokreta donje vilice u svim pravcima (napred-nazad, levo-desno), najćešće noću tokom spavanja. Tada zubi donje vilice kližu preko i udaraju u zube gornje vilice. Tokom dana u budnom stanju može da se ispolji kao stiskanje zubima pri čemu donja vilica miruje, uglavnom za vreme stresa, ljutnje ili napetosti.

 

Uzroci i Faktori Rizika za Škrgutanje Zubima 

Nekad se verovalo da bruksizm isključivo nastaje usled neadekvatnog podudaranja gornjeg i donjeg zubnog luka, odnosno usled nepravilnog zagrižaja.

Bruksizam psihologija nastanka – danas se smatra da je škripanje zubima pre svega psihogenog porekla, odnosno da se javlja usled prevelikog emocionalnog stresa, ljutnje, napetosti ili aksioznosti.

Nekada, bruksizam može da se javi kao posledica korišćenja opojnih supstanci, droga, lekova iz grupe antidepresiva, kofeinskih napitaka, pušenja duvana (nikotin) ili konzumiranja alkohola. Često je prateća pojava bolesti i stanja kao što su poremećaji pažnje, oboljenja želuca, epilepsija, demencija i Parkinsonov sindrom. Smatra se da ima i genetsku predispoziciju. U faktore rizika za nastanak škrgutanja ubrajaju se starost, fizički zamor i hiperaktivan tip ličnosti.

Istraživanja su pokazala da je za normalnu funkciju nerava i mišića bitan magnezijum kao osnovni nutritivni element. Njegov deficit može da izazove nastanak bruksizma. U tim slučejevima se preporučuje nadoknada magnezijuma tabletama u dnevnoj dozi od 400 mg. Ukoliko više volite da magnezijum unesete iz prirodnih izvora, to su spanać, semenke bundeve, jogurt, bademi, avokado, smokve, tamna čokolada i banane.

Bruksizam Simptomi i Znaci

Simptomi mogu biti manje ili više zastupljeni. Članovi porodice ili partner vas najčešće upozore da noću škripite zubima jer stvarate neprijatne zvuke po vašu okolinu.

Najčešće se javljaju jake glavobolje slepoočne regije i bolovi u mišičima lica, glave i vrata koji su najizraženiji u jutarnjim časovima, pogotovo ako je u pitanju noćni bruksizam.

Zubi postaju osetljivi na pritisak i nadražaje pri konzumiranju hladnih, toplih, kiselih ili slatkih namirnica. Bruksizam prouzrokuje prekomerno trošenje zuba (atricija i abrazija zuba), a može da nastane ftroprelom i krunjenje zuba, veštačkih keramičkih ili metalokeramičkih krunica i mostova. U ustima se vide zaravnjenje grizne površine bočnih i skraćene ivice prednjih zuba (“pojedeni zubi”). Sve ovo nastaje kao posledica stvaranja nefizioloških jakih sila između zuba u toku njihovog nevoljnog stiskanja.

Škripanje zubima često uzrokuje:

  • pucanje i ispadanje plombi,
  • utrnulost i klaćenje zuba,
  • povlačenje desni,
  • pojavu otisaka zuba ili ugriza na jeziku i obrazima,
  • ekstremno trošenje gleđi i pojavu rupica na površini zuba koji trpe veliki pritisak.

Često se javlja osećaj bola ili nelagode u delu lica ispred uha prilikom žvakanja, a može da se pojavi nemogućnost otvaranja usta i povrede na unutrašnjoj strani obraza. Bol i napetost mišića žvakača su najizraženiji u jutarnjim časovima.

Takođe su prisutni bol u vilici, mišićima glave i vrata, bol u uhu, licu i viličnim zglobovima (temporomandibularni zglob), a izazvani su zamorom mišića žvakača i oštećenjem struktura viličnog zgloba. Svi ovi karakteristični za bruksizam simptomi mogu biti udruženi i sa poremećajem spavanja.

Postavljanje Dijagnoze Škripanja Zuba 

Bitno je vreme kad se dijagnostikuje škrgutanje zubima. Rana dijagnoza bruksizma ima veliku prednost, jer se promene na strukturama lica i vilica nisu previše ispoljile. Tada će terapija biti kraća i jednostavnija.

Nažalost, bruksisti se najčešće javljaju stomatologu u uznapredovaloj fazi bolesti pri čemu je bruksizam terapija dugotajna i složena.

Prvi kontak sa pacijentom jeste sam razgovor, koji obuhvata odgovore na pitanja:

  • Da li vam se javlja bol u desnima, zubima ili vilici ujutru nakon buđenja?
  • Da li imate stalni bol u vratu i ramenima, kao i bol u viličnim zglobovima?
  • Da li vam se javljaju glavobolje u slepoočnicama, naročito ujutru?
  • Kada ste prvi put primetili simptome škrgutanja zubima?
  • Da li su simptomi bruksizma prisutni stalno ili povremeno?
  • Da li vas je neko čuo da škrgućete zubima dok spavate noću?
  • Da li ste vi primetili da stiskate zube u toku dana?

Dijagnoza se postavlja pri stomatološkom pregledu, kada se uočavaju abradirani (“pojedeni”) svi ili pojedini zubi koji imaju istrošenu gleđ sa vidljivim zućkastim dentinom. Takođe se uočava pojava rupica i zaravljenih griznih površina zuba, oštećene plombe i keramika na veštačkim krunicama, pokretljivost i klaćenje zuba, kao i uvećani snažni mišići za žvakanje.

Nekada se uzimaju otisci zuba gornje i donje vilice i naprave se gipsani modeli vilica. Modeli se potom postave u posebnu napravu koja se zove artikulator, u kojoj se detaljno analiziraju odnos zuba, zagrižaj i simuliraju svi pokreti donje vilice pacijenta.

 

Koje Vrste Bruksizma Postoje? 

Prema vremenu kad se javlja razlikujemo dve vrste bruksizma – noćni i dnevni.

Noćni bruksizam je povezan sa REM fazom spavanja i abnormalnostima neurotransmitera. Smatra se da je škrgutanje zubima u toku sna psihogeno i da je vezano za profil ličnosti (nervozne, zabrinute ili hipearktivne osobe). Manifestuje se u vidu škripanja zuba i čujan je za našu okolinu. Ovde dolazi do cikličnih i ritmičnih pokreta donje vilice napred-nazad i levo-desno tokom sna. Sile koje se tada javljaju između zuba su nekoliko puta jače nego kao u toku uobičajene funkcije žvakanja. One nepovoljno deluju na zube, zubni potporni aparat, desni i temporomandibularni zglob (zglob koji spaja gornju i donju vilicu).

 

Dnevni bruksizam je povezan sa pretvaranjem emocionalne napetosti (stres) u motorni odgovor praćen povećanjem mišićnog tonusa. Jednostavno rečeno, ovaj tip bruksizma se javlja tokom teških fizičkih aktivnosti (vezbanje u teretani, nošenje tereta), nesvesnog grickanja olovke u toku čitanja ili učenja, žvakanja hrane samo sa jedne strane, podupiranja donje vilice rukom za vreme gledanja televizije ili čitanja. Ovakvo nesvesno stiskanje zuba ne uključuje pokrete donje vilice i nečujno je. Ako se zubi stiskaju svesno, to se naziva bruksomanija.

DNEVNINOĆNI
Škripanje i Škrgutanje Zubima u Toku SnaStiskanje Zuba
ČujnoNečujno
Javljaju se Pokreti Donje ViliceNema Pokreta Donje Vilice

Bruksizam kod Odraslih

Kliničke studije su pokazale da otprilike 80-85% ljudi škripi zubima u toku života, ali samo 3-5% njih razvije simptome. Kod osoba između 20 i 65 godina propratna pojava škripanja zubima je osetljivost zuba, bol u predelu glave, lica, vilica, vrata i ramena. Bruksizam kod odraslih ređe obuhvata poremećaje vegetativnog simpatičkog nervnog sistema u koje spadaju pojačano znojenje, palpitacije i tahikardija.

Bruksizam kod Dece, Beba i Adolescenata

Škrgutanje zubima u snu se javlja i kod male dece. Smatra se da je prouzokovano nemogućnostima obuzdavanja refleksa u tako ranom uzrastu, ili pak češće promenom odnosa mlečnih i stalnih zuba u toku njihove smene i nicanja.

Deca koja imaju bruksizam u ranom detinjstvu nekada to prenose i u odraslu dob. Od sve dece koja stiskaju zube između 3 i 10 godine, više od pola će prestati do svoje 13 godine kada niknu svi stalni zubi. Tada se definitivno formiraju zagrižaj i položaj stalnih zuba, pa škrgutanje zubima kod dece najčešće spontano prestane.

Starija deca i tinejdžeri mogu da se žale na prisutne bolove u ušima bez dokaza o infekciji uha. Bruksizam kod dece je često udružen astmom, infekcijom uha i gornjih disajnih puteva (prehlada) i alergijama. Škripanje zubima može biti i prirodan odgovor na bol, koji je često fiziološki kao posledica nicanja zuba. U ovim slučajevima bruksizam najčečće prolazi sam od sebe kada se izleči ili sanira uzrok.

 

Nekada mala deca mogu toliko da istroše mlečne zube da ostanu samo njihovi korenovi u desnima. Da ne bi došlo do ove situacije, potrebno je da roditelji dovedu dete kod stomatologa čim primete da ono škrguće. Stomatolog će u zavisnosti od situacije da predloži odgovarajući tretman.

Ukoliko je škripanje zubima u snu kod dece slabije izraženo, izgubljena gleđ mlečnih i stalnih zuba može da se nadoknadi pomoću plombi. Ove plombe će trajati neko određeno vreme dok ih dete ne istroši, kada je potrebno da se ispuni ponovo postave (bolje da se troši plomba nego mlečni ili stalni zubi). Zavisno od uzrasta, stomatolog može da preporuči da se izradi zaštitni splint za bruksizam koje dete treba da nosi noću da bi se sačuvali zubi od daljeg oštećenja. U težim slučajevima, u terapiju je potrebno da se uključi i specijalista ortodoncije. On će pomoću mobilnog ili fiksnog ortodontskog aparata da promeni položaj mlečnih i stalnih zuba kako bi ih doveo u što bolji odnos.

Bruksizam Lečenje – Terapija Uzroka i Posledica Škrgutanja Zuba

Lečenje bruksizma zahteva multidisciplinarni pristup i obuhvata više faza. Uključuje uklanjanje uzoka koji izaziva škrgutanje zubima i sanaciju njegovih posledica na zubima i drugim tkivima usne duplje.

Lečenje uzroka je najčešće u vidu primene terapijskih metoda za smanjenje mentalnog stresa i frustracije poput profesionalnog savetovališta, psihoterapije ili drugih sličnih načina.

Smatra se da je u ovim slučajevima škrgutanje zubima prolaznog karaktera, pa eliminacijom ili smanjenjem stresa, nestaje i bruksizam. Kad bi to samo bilo tako lako. Mnogi ljudi u svetu i kod nas ne mogu da priušte privatnog psihologa ili psihoterapeuta, pa ćemo navesti nekoliko tehnika koje mogu da pomognu. Na primer, “biofeedback metoda” je princip kojom osoba može da sama osvesti postojanje svoje štetne navike, a potom pronađe načine za opuštanje i eliminaciju stresa. “Self monitoring metoda” uključuje vođenje dnevnika o pojavama svesnog škripanja zuba i situacije kada ono nastaje. Metode averzije i jačanja se ogledaju u stiskanju i opuštanju mišića u ogledalu pet puta zaredom u toku dana u trajanju od 2 nedelje. Supstitucija ponašanja je metoda koja se primenjuje tako što se štetna navika škrgutanja zameni žvakanjem žvakaće gume u kratkom vremenskom periodu ili se razdvojeni zubi drže uz pomoć relaksacionih splintova.

Pojedinim pacijentima mogu da se prepišu lekovi za opuštanje mišića (miorelaksansi) koji smanjuju njihovu stegnutost (spazam) i relaksiraju premorene vilice. U dodatno bruksizam lečenje mogu biti uključeni antidepresivni lekovi kao i primena paste za zube za smanjenje osetljivosti.

Kako lečiti bruksizam? – Pored bruksizam terapije vezane za stres, škripanje zubima se istovremeno leči:

  • najpre rekonstrukcijom oštećenih zuba i zagrižaja pomoću brušenja pojedinih zuba, postavljanja plombi, izradom proteza ili veštačkih krunica.
  • zatim izradom okluzalnog splinta (folija za bruksizam),
  • fizikalnom terapijom čiji je cilj da se postigne relaksacija mišića žvakača (masseter). U ovu svrhu se koriste kineziterapija, krioterapija, akunpukura, terapija ultrazvukom ili stimulacija pomoću električne energije, i
  • primenom lekova protiv bolova (analgetici),

U slučaju da sve prethodno navedene metode ne daju rešenja, pristupa se bruksizam botoks terapiji, hiruškim zahvatima na viličnom zglobu ili ortodonskoj terapiji radi poboljšanja i promene zagrižaja zuba.

Bruksizam Proteza – Splint za Bruksizam kao Zaštita za Zube

Postoje više sinonima vezanih za naziv ovog terapijskog pomagala. Stručno rečeno to je okluzalni splint (engl. “night guard”). Najčešće ga nazivamo štitnik za zube, bruksizam proteza, guma ili folija za bruksizam. Kad spomenemo foliju svi razumemo o čemu se radi.

Zaštitna folija služi za sprečavaje stiskanja zuba i njegovih štetnih posledica, i predstavlja najefikasniji način kako sprečiti škripanje zubima u snu. Mogu da je koriste odrasli i starija deca. Zaustavlja dalje trošenje zuba, povišava zagrižaj i pozicionira sve delove žvačnog sistema, kao što su zubi, vlični zglob i mišići za žvakanje, u što pravilniji odnos. Na taj način, splint za zube omogućava da se tokom noći mišići odmore i opuste, što dovodi do smanjenja ili eliminacije bola u mišićima, glavi, ušima, vratu i zglobovima.

Splint za bruksizam se koristi da prekriva prirodne zube i protetske radove (keramičke ili metalokeramičke krunice, zubne fasete) da bi ih zaštitio od štetnih dejstva sila koje nastaju prilikom stiskanja zuba. Korišćenjem splinta dolazi njegovog trošenja i progrizanja, pa je nakon nekog vremena potrebno da se zameni novim. Cilj izrade je da se folija troši, a ne zubi.

 

Bruksizam proteza se nosi samo na  jednoj vilici, najčešće na donjoj kod početnika. Prekriva sve zube jedne vilice i sprečava da se oni dodiruju sa zubima suprotne vilice. U zavisnosti od vrste bruksizma, splint za zube treba da se nosi celu noć ili nekoliko sati tokom dana u trajanju od najmanje nekoliko meseci, mada neki ljudi ove naprave koriste doživotno. Dužinu i vreme nošenja određuje stomatolog procenom stepena škrgutanja. Na početku kontrole su na 7 dana, a kasnije na mesec dana.

U zavisnosti od težine stanja bruksizam folija može biti napravljena od mekšeg ili čvršćeg materijala. Razlikuje se i po vrsti materijala od kojih se proizvodi. Najčešće se folija za zube pravi od polimetakrilata ili termoplastičnog polikarbonata. Izrađuje se individualno za svakog pacijenta uzimanjem otiska gornje i donje vilice.

Folija za Bruksizam Cena

Kada je u pitanju splint za bruksizam cena varira od ordinacije do ordinacije i u proseku iznosi oko 50-150 evra (6.000-18.000 dinara). Ipak, ovo terpijsko sredstvo pruža toliki benefit da je kod izrade folije za bruksizam cena skoro pa zanemarljiva jer posledice bruksizma mogu biti ozbiljne i teške, a na ovaj način ih možemo sprečiti.

Bruksizam Botox za Prevenciju Škripanja Zubima

Botulinum toksin ili poznatiji kao botoks se dobija od bakterije (clostridium botulinum koja izaziva trovanje hranom zvano botulizam) koji predstavlja prirodni otrov. U medicinske svrhe se koristi niskonkcetrovani toksin. Botoks je u poslednjoj deceniji našao primenu u industriji lepote za podmlađivanje lica i smanjivanja vidljivosti bora.

U zapadnim zemljama botoks se koristi za sprečavanje noćnog bruksizma, a iskustva su za sada zadovoljavajuća. Ubrizgava se direktno u heprtrofiran to jest uvećani maseterični mišić u predelu obraza. Dejstvo ovih supstanci je da blokira nervno-mišićne signale i za posledicu imamo smanjenje veličine i slabljenje funkcije mišića. Efekat prevencije bruksizma nastupa već nakon 3-7 dana. Ovo je nažalost privremeno rešenje, jer toksin se vremenom razgrađuje i njegov efekat se gubi nakon 3-4 meseca.

 

Posledice Nelečenog Bruksizma na Zube, Vilični Zglob i Mišiće 

Buksizam dovodi do prekomernog trošenja zuba i gubitka tvrdih zubnih tkiva (gleđ i dentin). Zubi postaju slabi, lomljivi, osetljivi na nadražaje, zaravnjeni i žuti, odnosno nastaju takozvane abrazija i atricija zuba. Takođe, često dolazi do pucanja plombi i keramike na veštačkim nadoknadama. Škripanje zubima u toku spavanja može biti opasno ukoliko se proguta ili udahne deo odlomljenog zuba, plombe ili krunice.

Usled prekomernih sila koje deluju na zub dolazi do oštećenja potpornog aparata zuba što može dovesti do klaćenja zdravih zuba. Promene se dešavaju u međuviličnim zglobovima i mogu biti praćene jakim bolovima u predelu zgloba, čujnim pokretima u zglobu kao i nemogućnosti otvaranja usta.

Vremenom dolazi do smanjena visine zagrižaja i promene izgleda pacijenta koji imaju izražen bruksizam. Skraćuje se donja trećina lica sa pojavom izraženih brazda oko usta i dobija se utisak starijeg izgleda.

1 thought on “BRUKSIZAM – Škripanje i Škrgutanje Zubima”

  1. Dobar dan
    Zelim da znam koliko kostaju botox inekcije za bruksizam vec sam imala zadovoljavajuce iskustvo sa tom terapijom. Zadnje inekcije sam primila u Januaru. Masseteri su mi se povecali.
    Hvala vam na odgovoru

    Reply

OSTAVITE SVOJ KOMENTAR ILI PITANJE